Na južnoj obali creskog zaljeva smjestilo se malo ribarsko mjesto Valun. Smješteno je uz more između brežuljka i same obale a na brežuljku se terasasto dižu kuće od samog mora do vrha brežuljka.
Međutim Valun kakvog danas poznajemo je doista „mlado“ mjesto u odnosu na Beli, Cres i Lubenice. Samo naselje se razvilo i spustilo na more tek krajem 17. stoljeća. Valun svoje korijenje vuče iz mjesta Bućev od kojeg je danas ostala jedino crkvica sv. Marka koja je tada seoska župna crkva s pripadajućim grobljem na lojem i dan danas Valunjani pokapaju svoje mrtve. Pradjedovi Valunjana živjeli su na ovom lokalitetu puno prije nego se razvio Valun. Pozicioniranje sela Bućev duguje svoji lokalitet nekoliko čimbenika. Za početak to je strateški položaj na uzvišenom brijegu s kojega se dobro vidi sam zaljev, obradive površine na tom lokalitetu ima znatno više nego uz samo more a na istoj lokaciji nalazi se i lokva, stara Bućevska lokva koja je pojila stoku i zalijevala polja. Temelji crkve sv. Marka datiraju najkasnije iz 11. stoljeća po čemu se može zaključiti da je i samo naselje Bućev iz istog perioda. Osim temelja crkve koji svjedoče o samom naselju, na istom lokalitetu pronađena je Valunska ploča, jedan od najstarijih dokumenata pisanih glagoljicom što je, uz Baščansku ploču, iznimno dragocjen element hrvatskog kulturnog nasljeđa.
Nakon što se spustite uz vijugavu cestu skroz do mora, ostati čete očarani ljepotom samoga mjesta. Teško je naći mjesto slično Valunu koje se tako prirodno uklopilo u morski zaljev, jednostavno djeluje kao da prirodno pripada na toj lokaciji ne smetajući prirodi koja ga okružuje, dapače djeluje kao da je upotpunjava. U okolici sela pronaći čete divne prirodne šljunčane plaže te jedan manji kamp. U samom selu zgrada koja dominira je i najveća kuća u luci, koju lokalci zovu Palac (Palača). Nakon što nastavite uz obalu prema centru, svega nakon nekoliko koraka dolazite do glavne župne crkve sagrađene 1851. U istoj čete pronaći Valunsku ploču uzidanu u zid. Pored crkve smjestio se i Toš, stari mlin za masline a danas konoba koja je taj isti stari kameni mlin zadržala u sredini samog objekta. Terasa konobe je takozvani Glagoljski Lapidarij, u zidove iznad stolova ugrađene su kopije najstarijih glagoljskih natpisa iz Istre, Kvarnera i Dalmacije da s Valunskom pločom svjedoče o važnoj kulturnoj povijesti Hrvatske.
Valun je također poznat po gastronomskim specijalitetima, prvenstveno ribljim.