Palača Moise Cres

Monumentalna građevina usred srednjevjekovne creske jezgre sagrađena je na u prvim godinama 16. stoljeća na najboljem položaju u gradu: na križanju glavne gradske arterije i jedne od sporednih ulica. Zgrada dominira južnim dijelom grada, ističući se nad skromnim dvokatnicama okrenutima intimnim zajedničkim dvorištima i uskim, zamršenim ulicama.
Palača Moise daleko je najveća zgrada u gradu: njena tlocrtna površina razdijeljena je u čak 7 katastarskih čestica. Pogled s visine na njen krov najbolje ilustrira odnos veličine ove građevina u odnosu na ostale zgrade u gradu. Zahvaljujući ukupnoj površini od 1800 m2ona je i najveća renesansna palača na hrvatskim otocima.
Kroz povijest ove raskošne stambene trokatnice isprepliću se patricijske obitelji Moise i Petris, povezane ženidbenim vezama. Dok je obitelj Petris bila jedna od najstarijih lokalnih patricijskih obitelji, Moise su ovamo došli iz Senja.
U sklopu zgrade nalazi se osam grbova obitelji Petris i dva grba obitelji Moise, što otkriva kako je upravo ova palača bila baza najmoćnije, ishodišne grane obitelji Petris. Stoga se u novijoj literaturi palača naziva „palačom Petris-Moise“. Ovdje je svoje djetinjstvo proveo i Frane Petrić, poznati renesansni filozof rodom iz Cresa, prije nego ga je njegov stric Ivan Juraj Petris poveo sa sobom na brod u borbu protiv Turaka u dobi od 9 godina.
Najbolji primjerak grba obitelji Moise nalazi se nad sporednim ulazom na prvom katu: otučeni grb u obliku konjske glave (scudo a testa di cavallo) smještene unutar vijenca. U štitu grba prikazana je poprečna greda iznad koje je lav uzdignutih šapa stoji na plamenim jezičcima koji izlaze iz donje polovice štita. Lav u desnoj šapi drži šesterokraku (“Davidovu”) zvijezdu.
U 2. polovici 20. st. ovdje su živjele mnoge obitelji koje su zgradu pregrađivale u manje stanove i sobe. Zbog okolnosti u kojima su ti ljudi živjeli – u skladu s temama iz dnevnog tiska krajem 1960-ih i početkom 1970-ih – Cresani su zgradu prozvali Biafra. Taj naziv duboko se uvriježio u kolektivnoj svijesti pa ju i danas tako zovu, iako skoro nitko više ne pamti državu po kojoj je palača dobila taj nadimak. Zgrada je postala jako zapuštena i strukturalno nesigurna, pa su svi stanovnici raseljeni i zgrada je ispražnjena. Temeljita rekonstrukcija uz pomoć EU fondova trajala je od 2015. do 2019. godine. Grad Cres zgradu je ustupio na korištenje Sveučilištu u Rijeci na razdoblje od trideset godina. U njoj je sad smješten humanistički istraživački i kongresni centar Sveučilišta u Rijeci.